Europski parlament u Bruxellesu, 8–9. rujna 2026.
Iako danas školovanje i obrazovanje na materinskom jeziku smatramo neupitnim, svijest o potrebi sustavnog obrazovanja, a time i uspostavljanja javnog državnog obrazovnog sustava, u europskim se zemljama razvija tek u 18. i 19. stoljeću. Nakon Pruske javni se obrazovni sustav potkraj 18. stoljeća počinje uspostavljati u zemljama Habsburške Monarhije, pa se tada u pučkim školama počinje poučavati i hrvatski jezik. Sredinom 19. stoljeća hrvatski postaje nastavnim jezikom, a uvodi se i kao zaseban nastavni predmet u tada osmogodišnje srednje škole. Otada do danas hrvatski je prošao dug put jezičnog razvoja, standardizacije i afirmacije. Osim nosive uloge u opismenjavanju i obrazovanju uopće, kao uostalom i drugi materinski jezici, hrvatski je u obrazovnom sustavu imao i vrlo važnu odgojnu ulogu. Složene društveno-političke okolnosti, ponajprije činjenica da je Hrvatska sve do potkraj 20. stoljeća bila sastavnim dijelom višenacionalnih državnih zajednica – Habsburške pa Austro-Ugarske Monarhije, a zatim prve i druge Jugoslavije, suoblikovale su nastavni predmet utječući na česte izmjene njegova imena i modificirajući nastavne sadržaje i ciljeve poučavanja.
Izložba Predmet: Hrvatski polazeći od dostupnih izvora – svjedodžbi, učevnih osnova, planova i programa, gramatika, pravopisa, čitanki te drugih udžbenika i priručnika – prikazuje kako se nastavni predmet oblikovao i razvijao od njegova uvođenja u škole do danas. Predstavljanje izložbe o hrvatskom jeziku, danas jednom od službenih jezika Unije, u Europskom parlamentu u Bruxellesu simbolički zatvara krug koji je započeo u monarhijskim školskim klupama prije više od dvije stotine godina.
ORGANIZATOR IZLOŽBE: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
SUORGANIZATORI: Hrvatski školski muzej, Hrvatsko filološko društvo
AUTORICE IZLOŽBE: Ana Ćavar, Lahorka Plejić Poje
SURADNIK: Marko Alerić
KOORDINATOR IZLOŽBE: Štefka Batinić za Hrvatski školski muzej
PRIJEVOD NA ENGLESKI: Mila Pandžić
DIZAJN IZLOŽBE: Studio Šesnić&Turković
SKENIRANJE I FOTOGRAFIJE: Sanja Nekić, Fredy Fijačko, Željko Pecotić, Štefka Batinić
Korištena je građa Hrvatskog školskog muzeja i privatno vlasništvo. Postav putne izložbe Predmet: Hrvatski financiran je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

