● Zasluge, pobjede i porazi Adolfa Vebera Tkalčevića
Pošto je hrvatski jezik uveden i u urede i u škole, a razvijao se brzim tempom i u književnosti, stavila se na dnevni red potreba njegova dotjerivanja i stilskog usavršavanja. Toga se zadatka s velikom voljom latio Adolfo Veber. Briga o stilu bila je osnovna crta njegova cjelokupnog jezikoslovnog rada, njome se on znatno razlikovao i od Babukića i Mažuranića, a i od kasnijih naših jezikoslovnih pisaca. Vebera su pedesetih i šezdesetih godina držali najboljim stilistom zagrebačke škole, za njega je Antun Mažuranić govorio da piše kao “po žnori”.
Lj. Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi, 1965.
________________
● O Ivanu Filipoviću
Svojim krilatim duhom, svojim reformatornim i organizatornim talentom, svojom čvrstom i odlučnom voljom, svojim čelik-značajem privrijedio je hrvatskomu narodu krasnih tečevina, izvojštio je na prosvjetnom polju mnogo toga, čim se hrvatsko učiteljstvo bez njega lje ne bi moglo danas ponositi. On se postavio prvi na branik hrvatskoga školstva, pa je svakom zgodom i na svakom mjestu radio zborom i tvorom oduševljeno, otvoreno i neustrašivo na neuzoranom školskom polju; cijeli njegov vijek bio je usko spojen s političkim, socijalnim, književnim i uopće s prosvjetnim životom našega naroda.
A. Cuvaj, Građa za povijest školstva Kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, sv. IV, 1910.
________________
Bilo je govora i o tome kako nastavnici hrvatskog jezika i književnosti predaju svoj predmet. Ocjene su bile oštre, previše uopćene i uopće pretjerane. Predstavnica učenika srednje škole izjavljuje da nastavnici srednjih škola ne znaju što je hrvatski jezik i hrvatska književnost. Takva je ocjena proizvoljna i neprihvatljiva. Obrazovanju srednjoškolskih nastavnika jezika i književnosti treba posvetiti dostojnu pažnju. Nastavu na sveučilišnoj razini treba prilagoditi zahtjevima srednjoškolske nastave, tj. treba oblikovati takva stručnjaka koji će moći suvereno obrazovati i odgajati mladi naraštaj. Međutim, nastavniku treba dati i odgovarajući društveni ugled!
D. Rosandić, Mjesto i položaj hrvatske književnosti u nastavnim programima za škole drugog stupnja i za gimnazije. Rasprava, 1971.